Razglednice

KULA LOTRŠĆAK

Svakog dana, već više od stotinu godina, s vrha kule Lotršćak puca top točno u podne na spomen na jedan događaj iz zagrebačke prošlosti. Naime, prema legendi, Grički top s Lotršćaka ispalio je točno u podne  hitac na turski tabor koji se nalazio preko Save te raznio pijetla(ili purana) što ga je kuhar na pladnju nosio paši. Nakon toga Turci su se razbježali i nisu napali Zagreb……

ZRINJEVAC

Odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj sa alejom platana. Dio je tzv. Zelene ili Lenuccijeve potkove koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova. Prostire se na površini od 12 540 m2. Na južnom dijelu smještena su poprsja hrvatskih značajnih ličnosti: Julija Klovića, Andrije Medulića,  Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića.U sredini parka nalazi se glazbeni paviljon postavljen 1891 god.

Na Zrinjevcu se nalaze sjedišta nekih institucija:
Vrhovni sud RH
Arheološki muzej u Zagrebu
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Županijski sud u Zagrebu
Ministarstvo vanjskih poslova i EU integracija RH

PARK ŠUMA MAKSIMIR

Prva park šuma u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794, dao ju je 1839 urediti prema zamisli biskupa Mksimilijana Vrhovca, biskup Juraj Haulik u engleskom pejsažnom stilu. U parku od 316 hektara očuvana je flora i fauna nizinskih šuma a u njemu se nalazi 5 jezera, što prirodnih što umjetnih. Ime parka nosi i gradska četvrt koja obuhvaća teritorij obližnjih gradskih naselja i stadion NK Dinama. Na južnom kraju park šume nalazi se zoološki vrt.

GORNJI GRAD

Gradec ili Grič je naziv za stari dio Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je zajeno s Kaptolom nastao današnji Zagreb. 1242god. je Bela IV Izdao Zlatnu Bulu kojom grad proglašava «slobodnim kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom» . Od 1242.god. pa do 1266.god. je grad utvrđen bedemima i kulama i njegov oblik se do danas vrlo malo izmijenio. Grad je imao četvora vrata: Mesnička, Nova (kasnije Opatovina), Dverce i Kamena.Od svih vrata jedino su Kamena sačuvana do danas i nazivaju se Kamenita Vrata Središte Gradeca je Mrkov Trg na kojem se nalazi crkva Sv. Marka te sjedište vlade RH i H sabora. Gradec je spojen s Kapolom 7.9.1850. god., čime započinje suvremeno doba uprave u Zg.

MEDVEDNICA

Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba. Nalazi se na 1035m nadmorske visine. Do vrha vode mnogobrojne pješačke staze i žičara. Sljeme je jedno od najdražih izletišta zagrepčana. Na Sljemenu se nalazi i skijaška staza koja je jedna od lokacija za utrke svjetskog skijaškog kupa (Snježna kraljica). Na samom vrhu nalazi se i toranj odašiljača i veza visok 169m koji je izgrađen 1973.god.

DOLAC

Najpoznatija zagrebačka tržnica u samom središtu grada. Na Dolcu se svakodnevno može kupiti svježe voće i povrće, meso i ribe, cvijeće i razne druge stvari.  Na mjestu današnje tržnice Dolac nalazio se građanski dio kaptola koji su tvorila naselja Opatovina i Dolec.To su bila naselja skromnih građanskih kuća koje su srušene 20-tih godina prošlog stoljeća radi izgradnje gradske tržnice.

JARUN

Jarun se sastoji od dva jezera, Veliko i Malo i šest otoka, koji po mnogočemu podsjećaju na more, od tuda i naziv «Zagrebačko more». Na jezeru se nalazi veslačka staza dužine 2km. Oko jezera je asfaltirana cesta duga oko 6km pa je zato jezero Jarun omiljeno okupljalište zagrepčana željnih rekreacije ( kupanje, trčanje, rolanje, veslanje, vožnja biciklom itd.). Na jezeru se redovito održavaju veslačke i jedriličarske regate, natjecanja u kajaku, kanuu na mirnim vodama, plivački maratoni, atletičarske i biciklističke utrke.

KATEDRALA

Katedrala je od 19.st. simbol Zagreba i cijele Hrvatske te tako najveći spomenik vjere i kulture i duhovno središte hrvatskog naroda. Posvećena je uznesenju Blažene  djevice Marije a suzaštitnik je Sv. Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana Stepinca, Šepera i Kuharića, Zrinskih i Frankopana. Izgrađena je u neogotčkom stilu.  S gradnjom katedrale u Zagrebu u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu počelo se nakon što je osnovana Zagrebačka biskupija. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Uskoro je ona teško nastradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263. - 1287.) počeo temeljito obnavljati u gotičkom stilu.

Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivan renesansni toranj. Požari i navala neprijatelja više su ju puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u Velikom potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880. - 1906.), po nacrtima bečkog graditelja F. Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća. Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara.

Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čije su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neu Stadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl.Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.